utorak, 30. listopada 2012.

Naslovna strana 2. broj

Školska godina 2012./2013.; broj 2; 31. listopad 2012.
BEBRINSKI 
VJESNIK

Prve e – novine OŠ „Antun Matija Reljković“ Bebrina
Uredništvo - glavna urednica - Irena Katinić;
učenici od 5. do 8. razreda uključeni u INA "Školski list"

SADRŽAJ BROJA
U ovom broju pročitajte:
1. Predstavljamo poslove – RAVNATELJ
2. Škola – nekada davno
3. Dan kruha – Dan zahvalnosti za plodove zemlje
4. Integrirani dan „Pozdrav jeseni“
5. Informatička pismenost – zašto je važna?
6. Optičke varke
7. Zanimljivosti iz zemlje i svijeta









1. Predstavljamo poslove - RAVNATELJ

Ravnatelj škole je vodeća osoba  u školi. On svakodnevno ima mnoštvo obveza i zadaća koje treba ispuniti kako bi škola funkcionirala i kako bi školsko okružje bilo povoljno i pozitivno i za učenike i za djelatnike škole.

Naša ravnateljica Marija Rosandić, unatoč mnogim poslovnim obvezama, pronašla je vremena odgovoriti nam na nekoliko pitanja, te Vama, našim čitateljima, približiti svoj posao.

1.    Koja je uloga ravnatelja u školi i koji su Vam zadatci?
ULOGA RAVNATELJA JE DA VODI ŠKOLU.
RAVNATELJ JE POSLOVODNI I PEDAGOŠKI (RUKO)VODITELJ. PEDAGOŠKI VODITELJ JER PLANIRA I PROGRAMIRA RAD, PRATI I UNAPREĐUJE NASTAVU, SKRBI O REZULTATIMA ŠKOLE, POSTAVLJA VIZIJU I EVALUIRA RAD, POTIČE STRUČNO USAVRŠAVANJE UČITELJA TE UVODI INOVACIJE U POSAO.
RAVNATELJ JE I POSLOVNI VODITELJ ŠKOLE (MENADŽER) JER RADI NA POBOLJŠANJU UVJETA RADA I CJELOKUPNOG ŠKOLSKOG OZRAČJA(OPREMA, ŠKOLSKI PROSTOR...), BRINE ZA KVALITETNE KADROVE I OSIGURAVA UVJETE ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE, TRŽIŠNO JE ORIJENTIRAN I SURAĐUJE S OKOLIŠEM.

2.     Koje su vam odgovornosti?

KAO ŠTO SAM REKLA RAVNATELJ JE PEDAGOŠKI I POSLOVNI VODITELJ ŠKOLE – IZ TOGA PROIZLAZE MNOGE ODGOVORNOSTI JER JE POSAO JAKO KOMPLEKSAN.

3.     Koji se uvjeti moraju ispuniti da bi se netko mogao kandidirati i postati ravnatelj?
ZAKONOM O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PROPISANI SU UVJETI KOJE MORA ISPUNITI OSOBA KOJA SE KANDIDIRA ZA MJESTO RAVNATELJA ŠKOLE.
ZA RAVNATELJA MOŽE BITI IMENOVANA OSOBA KOJA:
– IMA ZAVRŠEN SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ ILI INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ ZA UČITELJE ILI STRUČNI ČETVEROGODIŠNJI STUDIJ ZA UČITELJE KOJIM SE STJEČE 240 ECTS BODOVA ILI DIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STRUČNI STUDIJ ILI ČETVEROGODIŠNJI DODIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ KOJIM JE STEČENA VISOKA STRUČNA SPREMA U SKLADU S RANIJIM PROPISIMA,
– ISPUNJAVA UVJETE ZA UČITELJA, NASTAVNIKA ILI STRUČNOG SURADNIKA U ŠKOLSKOJ USTANOVI U KOJOJ SE NATJEČE ZA RAVNATELJA,
– IMA NAJMANJE 8 GODINA STAŽA OSIGURANJA U ŠKOLSKIM ILI DRUGIM USTANOVAMA U SUSTAVU OBRAZOVANJA ILI U TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE NADLEŽNIM ZA OBRAZOVANJE, OD ČEGA NAJMANJE 5 GODINA NA ODGOJNO-OBRAZOVNIM POSLOVIMA U ŠKOLSKIM USTANOVAMA,
– IMA LICENCIJU ZA RAD RAVNATELJA

      4. Mnoge ste stvari promijenili otkako ste ravnateljica. Možete li nam otkriti kakvi su vam planovi za budućnost škole?
PROMJENE SE DOGAĐAJU U DRUŠTVU, TEHNOLOGIJI, OBRAZOVANJU I NUŽNE SU KAKO BI SE PRILAGODILI VREMENU U KOJEM ŽIVIMO. TAKO SMO I U NAŠU ŠKOLU UVELI NEKE PROMJENE KAKO BI POBOLJŠALI KVALITETU ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA. UVIJEK JE DOBRO IMATI NEKI PLAN I K NJEMU TEŽITI KAKO U ŽIVOTU TAKO I U POSLU. JEDAN OD MOJIH PLANOVA USKORO KREĆE U REALIZACIJU, A TO JE NOVA INFORMATIČKA UČIONICA – PROŠIRENA I S NOVOM OPREMOM. I DALJE ĆE SE RADITI NA POBOLJŠANJU UVJETA RADA I KVALITETE NASTAVE U SKLADU S FINANCIJSKIM MOGUĆNOSTIMA.

5.     Je li teže biti učitelj ili ravnatelj škole?

 TEŠKO JE ODGOVORITI NA TO PITANJE. JAKO JE VAŽNO VOLJETI SVOJ POSAO, A KAD GA VOLIŠ, ONDA JE SVE LAKŠE. SVAKI POSAO NOSI ZA SOBOM ODREĐENE ODGOVORNOSTI, A ONE SU U POSLU RAVNATELJA DALEKO VEĆE.

6. Jeste li se ikada, tijekom svoga mandata, pokajali što ste se kandidirali i postali ravnateljica?
KAO I U ŽIVOTU TAKO I U POSLU IMA BOLJIH I LOŠIJIH DANA. SVAKI POSAO ZA MENE JE IZAZOV PA TAKO I POSAO RAVNATELJA. IMAM VIZIJU I CILJ KOJI ŽELIM DOSTIĆI I TO MI JE MOTIVACIJA ZA RAD, KAO I USPJESI UČENIKA I ŠKOLE.

7. Volite li svoj posao?
POSAO UČITELJICE IZABRALA SAM ZATO ŠTO GA VOLIM. SJETITE SE RIJEČI LAVA NIKOLAJEVIČA TOLSTOJA: „AKO UČITELJ VOLI SVOJ POSAO, ON JE DOBAR UČITELJ. AKO UČITELJ VOLI UČENIKA KAO OTAC I MAJKA, ON JE BOLJI OD ONOG UČITELJA KOJI JE PROČITAO SVE KNJIGE, A NE VOLI POSAO NI ĐAKE. KAD UČITELJ SJEDINI LJUBAV PREMA POSLU I UČENICIMA, ON JE SAVRŠENI UČITELJ.“

8.     Koja bi bila vaša poruka za učenike naše škole?
NE UČIMO ZA ŠKOLU, NEGO ZA ŽIVOT!

RAZGOVOR OBAVIO: Vladimir Havriliv

Za pohvalu i ponos

1.    broj „Bebrinskog vjesnika“, tijekom mjeseca listopada, na internetu
 (www.osamrbebrina-bebrinski-vjesnik.blogspot.com) je pogledan 660 puta. Čitali su ga ljudi iz Hrvatske, Sjedinjenih Država, Rusije, Kanade, Bosne i Hercegovine, Švedske i Velike Britanije.
Najzanimljiviji su vam bili NASLOVNICA BROJA, SIGURNO U ŠKOLU (PŠ KUTI), UPOZNAJMO NOVE UČITELJE I ČLANAK O DANU MLIJEKA. 

Vrlo smo sretni i zadovoljni pokazanim zanimanjem za naš „Vjesnik“, te vas pozivamo da i dalje, iz mjeseca u mjesec, pratite naš rad. Uvijek ćemo se truditi biti zanimljivi, aktualni i pristupačni.
HVALA, DRAGI ČITATELJI!!



2. Škola - nekada davno

ŠKOLSTVO U HRVATSKOJ

Početak školstva u Hrvatskoj je u 18.stoljeću. Tada su učenike podučavali župnici i kapelani, a podučavanje se vršilo u župnim dvorovima.  Učili su pisati, čitati. Računati, a glavni predmet bio je vjeronauk.
1774. carica Marija Tereja pokreće reformu školstva, ali se i dalje podučavalo bez knjiga i „školskih učila“.
Od 1874. postoje pučke i građanske škole. Obrazovanje je trajalo ukupno 7 godina i odvijalo se na hrvatskom jeziku.
Od 1888. u škole se uvode mađarski i njemački jezik.
1892. je osnovana prva šegrtska škola, u kojoj su se učenici (šegrti) obučavali određenim zanimanjima. Učili su zanate kod privatnih majstora, a na poduku se dolazilo dvaput tjedno.
Nakon 1918. krenulo se s četverorazrednim osnovnim obrazovanjem, nakon čega uslijedi pohađanje više škole, te se učenik upućuje na zanat.
1945. šegrtske škole zamijenjene su školama učenika u privredi s praktičnom obukom.
Od 1974. do 1990. godine sve  srednje škole su "usmjerene", osposobljavale su za određena zanimanja i mogućnost nastavka školovanja na višim i visokim školama.
1974. izvedena je reforma cjelokupnog školstva. U osnovnu školu uvedeni su različiti oblici nastave (redovna, produžna, dopunska, dodatna, izborna, fakultativna i drugo), slobodne aktivnosti učenika, učeničke organizacije i učenička društva. Od tada postoji škola kakvu poznajemo i danas – 4. Razreda razredne nastave, te još 4 razreda predmetne nastave.
Poslije 1990. godine ukinute su srednje škole usmjerenog obrazovanja i osnovane su gimnazije, tehničke i obrtničke škole.

                                                                      PŠ KANIŽA 1971.


Baka Katina sjećanja

Mario Tominović ispitao je svoju baku Katu koja ima 77 godina o njenim školskim iskustvima.
Baka je krenula u školu 1942. godine u Kaniži.
Kaže da je tada bilo 5 razreda osnovne škole.
Od prvog do četvrtog razreda su svaki dan odlazili u školu, a kad su bili peti razred, u školi su išli samo četvrtkom.
Sjedili su u jako uskim klupama i imali šest predmeta. To su bili matematika (računanje), hrvatski jezik, ćirilica, povijest, zemljopis, likovna kultura (crtanje) i vjeronauk.
Vjeronauk je dolazio predavati velečasni.
Također su imali obuku iz prve pomoći.
 Pisali su olovkom u bilježnicu, a učitelj je pisao pisaljkom po ploči.
U školu su odlazili u redu po dvoje, a neki su dolazili i biciklom.
Oni koji nisu htjeli učiti su dobivali „packe“ šibom i morali su ostajati u „reštu“, pa učiti u školi.

PŠ BANOVCI

PŠ DUBOČAC

PŠ ZBJEG

PŠ ŠUMEĆE


3. Dan kruha - dan zahvalnosti za plodove zemlje

Dani kruha su svečanosti u mjesecu listopadu kada zahvaljujemo za sve one divne plodove koje nam zemlja daje, ali obilježavamo i mukotrpan rad čovjeka na njoj. A tko zna bolje što je rad na zemlji od nas Slavonaca? Naši očevi oru, tanjuraju, siju, vrše, melju, a mame pripremaju, mijese, peku i hrane nas kruhom tim svagdanjim.

U svim područnim školama obilježen je Dan kruha – vrijedne majke ispekle su kiflice, pogačice, pite... koje su učenici ponijeli u školu, te se skupa s učiteljima i učiteljicama pogostili.
Kao što na slikama vidimo, i učenici su bili vrlo vrijedni – i oni su mijesili tijesto i izrađivali svoje poslastice od kruha, koje su zatim majke nosile kući na pečenje, te vratili u vrijeme velikog odmora,  vruće i slasne.
Neki učenici su izrađivali plakate, a neki sudjelovali u svetoj misi, prinoseći darove na oltar i zahvaljujući Bogu na njima i na svim blagodatima koje nam On da.


 PŠ KUTI - UČITELJICA DRAGICA VUKOJEVIĆ - DOKUZOVIĆ

PŠ BANOVCI - UČITELJICA SLAVICA LEMAIĆ

BEBRINA - UČITELJICE SANDRA VAŠAREVIĆ I ŽELJKA LOVRIĆ 
I VJEROUČITELJICA ANKICA MARJANOVIĆ

PŠ ZBJEG - UČITELJICA NATALIJA LUČIĆ

PŠ KUTI - UČITELJICA MARIJA PRIŠUTA


 PŠ DUBOČAC - UČITELJICA ŽELJKA BJELOBRADIĆ


PŠ ŠUMEĆE - UČITELJICA SANDRA LIPOVAC






ponedjeljak, 29. listopada 2012.

4. Integrirani dan - JESEN

Bebrina
Srijeda 17. listopada 2012. za učenike razredne nastave u Bebrini bila je dan posvećen jeseni. Dio nastavnog dana učenici su proveli izvan učionice pozdravljajući jesen u svom mjestu.
Učenici su nakon velikog odmora sa svojim učiteljicama, Sandrom Vašarević i Željkom Lovrić, krenuli u šetnju. Prelazeći cestu od škole do pješačke staze, ponovili su pravila ponašanja u prometu i pridržavali su ih se cijelim putem do središta Bebrine. Tamo su razgledali sve važne ustanove mjesta i razgovarali o njihovoj namjeni i važnosti za život (zgrada općine, ambulanta, ljekarna, pošta, vatrogasni dom). Šetnja se nastavila do crkve svete Marije Magdalene. Putem su učenici uočili jesenske promjene u prirodi. Poslije obilaska važnih ustanova i obilježja Bebrine, zaustavili su se na dječjem igralištu gdje su izveli sadržaje tjelesne i zdravstvene kulture. Osim hodanja, trčanja i skakanja, učenici su se zabavili aktivnostima na različitim spravama i natjecateljskim igrama.
Nakon razgovora i iznošenja dojmova, učenici su veseli i umorni otišli kući.
Članak napisala – Željka Lovrić




PŠ Kuti
Dana 26. rujna 2012.godine 1. i 2. razred imao je integrirani dan - Jesen, u sklopu kojeg smo obilježili i Međunarodni dan školskog mlijeka.Integrirali smo glazbenu kulturu, matematiku, prirodu i društvo, hrvatski jezik i dodatni rad. Cilj je bio,međusobnim isprepletanjem različitih oblika i metoda rada u pojedinim nastavnim situacijama,osposobiti učenike za uočavanje značajki jeseni, djelovati na trajno zapamćivanje novih znanja i bogaćenje učeničkog iskustvate povezivanje sveukupnog znanja sa životnim iskustvom.
    Dan je počeo kratkom izvanučioničnom nastavom u krugu škole kako bi se podsjetili promjena u prirodi koje nastupaju u jesen. Ponovili smo godišnja doba, obilježja svakog od njih, vrijeme koje vlada u jesen, promjene u biljnom i životinjskom svijetu te poslove koje ljudi u našem zavičaju obavljaju u to doba. Po povratku u učionicu upoznali smo pojam „kalendar prirode“ te sve njegove sastavnice. Zajedno smo ga izradili i dogovorili se da ćemo svaki dan pratiti promjene i unositi ih. U nastavnim materijalima rješili smo zadatke iz prirode i društva i matematike pa je uslijedila kratka provjera naučenog. Učenici 1. razreda spojili su točke zakrivljenim crtama i otkrili drvo koje su učenici 2. razreda, rješavajući zadatke u skupinama i natječući se, obojili bojama jeseni. Iz hrvatskog jezika učenici 1. razreda su pričali priču o jeseni prema slikama, a 2. razred je  interpretirao pjesmu „Jesen“.
Uslijedio je najdraži dio svakog školskog dana-veliki odmor. Budući da je higijena pola zdravlja, prije jela smo oprali ruke. Kako je tema bila jesen objedovali smo kruh s pekmezom od šljiva (zimnica). Uz kruh s pekmezom sjajno se slaže mlijeko pa smo se prisjetili i važnosti istog. Organizirali smo i izbor najboljeg mliječnog brka. Pobjedu je zasluženo odnio naš prvašić Mihael. Nije li neodoljiv? 
Nastavili smo s daljnjim aktivnostima. U školu smo donijeli jesenske plodove. To su bile ukrasne tikvice, kesteni, žirevi, lješnjaci, orasi, krumpiri, jabuke, kruške, dunje, grožđe i još mnogo toga. Složili smo sve u jesensku košaru. Iz glazbene kulture smo naučili pjevati pjesmu Jesen te svirati ritam i takt.
Bio je ovo još jedan zanimljiv dan kojim smo pozdravili našu šarenu jesen i zamolili je da bude blaga kišom i hladnoćom kako bi se još koji dan mogli poigrati okupani zrakama jesenskog sunca.
Članak napisala – Dragica Vukojević – Dokuzović






Dolazak jeseni u područnim školama

I u ostalim područnim školama obilježen je dolazak jeseni. Neki su pisali pjesme o jeseni, neki uređivali  panoe u učionicama, drugi izrađivali „Tetu Jesen“, a ima i onih koji su iskoristili posljednje zrake sunca pa pozdravili jesen boravkom u prirodi.

 PŠ KANIŽA

Jesen

Zlatna jesen se došuljala,
na moj prozor doletjela,
uljepšala prirodu,
uljepšala polja.

Ptice našle svoje sklonište,
kiše padaju,
sunca gotovo i nema.
Jesen stigla!

učenica: Klara Garić, 4.r.



Učenici 1. i 3. razreda skupa s učiteljicama posjetili su obližnju šumu Gaj u kojoj su uočili sve promjene u prirodi, vezane uz sadržaje nastavnog predmeta Priroda i društvo. Učenici su aktivno sudjelovali u svim aktivnostima i time pokazali veliki interes za ovakav oblik rada.
Članak napisala – Lovorka Soltoković






PŠ ZBJEG
Likovno-estetska skupina veselo dočekala "našu" šarenu "Tetu Jesen"  radeći jesenske leptire od raznolikog lišća i plodova jeseni, koje smo pronašli u našem parku te jesensko stablo od novina koje je ukrasilo naš jesenski pano. Naša skupina je vrijedno napravila i šumske vile i šumsku kraljicu od jesenskih darova. Svi zajedno smo bili vrlo kretativni, brzi i spretni te se veselimo novim kreativnim ostvarenjima na izvannastavnoj aktivnosti.
Članak napisala – Dunja Malinar


 



5. Informatička pismenost - zašto je važna?

Živimo u nevjerojatno brzom svijetu, u svijetu koji «posluje brzinom misli» i koji sve više i više posluje samo i isključivo sa sebi sličnima – onima koji imaju informacije, onima koji znaju kako ih koristiti, kako do njih doći, kako ih proslijediti i kako ih - vjerojatno ono najbitnije - usustaviti.
Streloviti razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) otvorio je prostor za unapređenja svih vrsta poslovanja, a njihova primjena na odgovarajući način rezultira povećanjem učinkovitosti samog poslovanja. Svi žele biti informatizirani, svi žele imati informacije ovdje i sada, svi žele znati kako najbolje iskoristiti informacije koje posjeduju i svi žele naučiti kako do informacija najlakše mogu doći.


 Biti informatički pismen znači znati koristiti računalo i računalne programe.
 Mnogi su u zabludi, pa smatraju da je znanje informatike zapravo znanje igranja računalnih igrica. To je u potpunosti krivo i pogrešno. To uopće nije to! Biti informatički pismen ne znači igrati računalne igre, nego koristiti računalo i njegov.e mogućnosti za unaprijeđenje svoga znanja, za obrazovanje i zadovoljavanje vlastite potrebe za novim spoznajama.
Danas se računalo koristi u gotovo svim zanimanjima – od trgovina do tvornica obrade materijala pa sve do škola i fakulteta. Radnik nije u potpunosti sposoban za obavljanje određenog posla ukoliko nije barem djelomično informatički pismen. Takav radnik manje vrijedi i od njega se zahtijeva poznavanje osnova informatike.
Danas je Informatika u osnovnim školama izborni predmet i pohađaju ju učenici koji se odluče za to. Učenici osnovnih škola svakodnevno borave i koriste računala za raznorazne stvari – od pomoći u rješavanju domaće zadaće, pisanja lektire, pisanja eseja, pa sve do provođenja slobodnog vremena družeći se s vršnjacima na nekoj od društvenih mreža.
Današnje generacije djece (učenika) jesu informatički pismene jer su računala dostupnija nego ikada. Od ranog djetinjstva, uz ili bez nadzora roditelja, vrijeme provode uz računalo, zaboravljajući na zadovoljavanje osnovne dječje potrebe – potrebe za igrom. 


Pitali smo neke od učenika naše škole zašto je važno, u današnjem svijetu, biti informatički pismen. Rekli su nam:
-    Jer nam gotovo za sve služe računalo i internet
-    Jer pomoću njega možemo puno više nego sami
-    Jer pomoću računala možemo doći do svih informacija koje nas zanimaju
Sve je to točno, ako koristimo računalo pametno i ako smo u svakom trenutku svjesni opasnosti kojima se izlažemo budemo li koristili računalo „nepametno“.
Dakle, dobro je znati koristiti računalo, dobro je biti informatički pismen, jer ti to može uvelike pomoći, ali isto tako i odmoći ako ga ne koristiš u umjerenim količinama i ako ne razmišljaš o posljedicama koje pretjerano korištenje i nerazmišljanje mogu donijeti.

Članak napisala – Irena Katinić

četvrtak, 25. listopada 2012.

6. Optičke varke

Perceptivne varke (ili iluzije) su "krivo" percipirane pojave koje često mogu biti zbunjujuće. Najčešće su optičke iluzije, ali je razlika u tome što optičke varke uključuju samo pojave koje percipiraju oči, a perceptivne uključuju sve pojave koje percipiramo (na bilo koji način). Neke su perceptivne varke uzrokovane nesavršenošću naših osjetila (tromost oka, primjerice), a neke radom našeg mozga. Perceptivne varke treba razlikovati od halucinacija. One se razlikuju po tome što kod perceptivnih varki podražaj postoji, ali je krivo percipiran, dok kod halucinacija podražaja nema.
(izvor teksta - Wikipedija)
Pogledajte neke optičke varke koje smo mi odabrali!

p.s. Sve je u redu s Vašim vidom i mozgom – to su samo varke!



 Zagledaj se u crnu točkicu u sredini, pa približuj i udaljavaj glavu od slike! Što se događa?

 Zagledaj se u središte slike i opusti se!

Vidiš li valove?


Odredi smjer!

 Je li ovo moguće?


7. Zanimljivosti iz zemlje i svijeta



9.10.2012.
Navijači argentinskog nogometnog kluba River Plate predstavili su najdužu navijačku zastavu na svijetu koja mjeri nevjerojatnih 7829 metara i 74 centimetara..
Navijači se nadaju da će ući u Guinnessovu knjigu rekorda u kojoj trenutni rekord drže njihovi rivali, navijači Rosario Centrala. Njihova zastava mjerila je 4350 metara.
Više od 15 tisuća ljudi razvilo je zastavu na ulicama Buenos Airesa, koja se protezala od starog stadiona na kojem je River Plate igrao svoje utakmice, pa sve do novog - Monumentala.
Zastava će nakon mjerenja za Guinnesa biti izrezana na manje komade, koji će biti izloženi u muzejima, vladinim zgradama, raznim sportskim objektima...



11.10.2012.
Felix Baumgartner kreće u nevjerojatan podvig, skok s ruba svemira na Zemlju brzinom za koju se nada da će preći brzinu zvuka. Balonom punjenim helijem posebna će se kapsula podići na visinu od 36.576 metara i Baumgartner će zaroniti prema Zemlji u posebno napravljenom odijelu.
Skok bi trebao trajati oko 5 i pol minuta, a tijekom skoka Baumgartner želi probiti zvučni zid. Uz brzinski i visinski rekord, uspješnom će misijom Baumgartner srušiti rekord u najvišem letu balonom i najvišem skoku s padobranom.
Padobran bi trebao otvoriti na visini od oko kilometar i pol iznad Zemlje i polako se spuštati desetak minuta.
Zanimljivo je i mjesto odabrano za skok, naime, radi se o famoznom Roswellu u Novom Meksiku, mjestu povezanim s padom NLO-a 1947. godine.


14.10. gospodin Felix je ipak uspio ostvariti svoj plan - skočio je s 21km visine - "s ruba svemira", kako je rekao. Let je trajao nekoliko minuta, a prema Zemlji išao je brzinom od preko 500km/h.
Svaka čast na hrabrosti!


Listopad 2012. Vremenske prilike i neprilike
Ovogodišnji listopad će, kada se uskoro obrade klimatološki podaci, biti upamćen kao iznadprosječno topao. Osim toga, listopad je bio mjesec s manje oborina od prosjeka. Manjak oborina je bio toliko izražen da je ponegdje palo kiše koliko inače padne u ljetnom mjesecu.
O već zabrinjavajućoj suši u dijelovima Dalmacije najbolje govori podatak da se listopadska suša samo nastavila na onu ljetnu i rujansku. Sušom je najgore pogođeno područje Šibenika i Trogira. Listopad je, inače, prosječno jedan od tri najkišovitija mjeseca u Dalmaciji. Ovogodišnji je listopad imao izrazito velik broj sunčanih sati, a nestabilnije vrijeme vladalo je s dvije ciklone, početkom i krajem mjeseca. S prvom ciklonom zabilježen je i snijeg u najvišim planinama Dalmacije, a prvi dio listopada ujedno je bio najhladnije razdoblje mjeseca.
Što nas čeka ovog posljednjeg vikenda u listopadu – vidjet ćemo!!




Život jednog lista