četvrtak, 31. siječnja 2013.

Naslovna strana - 5. broj

Školska godina 2012./2013.: broj 5: 31. siječanj, 2013.

Bebrinski

vjesnik
                              Prve e- novine osnovne škole „Antun Matija Reljković“ Bebrina
Uredništvo - glavna urednica - Irena Katinić;
učenici od 5. do 8. razreda uključeni u INA "Školski list"
SADRŽAJ BROJA
U ovom broju pročitajte:
1.     Predstavljamo poslove - TAJNIK
2.     S malim zakašnjenjem
3.     Hrvatska u EU
4.     Karneval, fašnik, maškare
5.     Odgovor iz Brezovice
6.     PŠ Kuti – Integrirani dan Zima
7.     PŠ Kuti – Učimo o Kopačkom ritu
8.     Likovni natječaj
9.     Vrijedne ručice našik najmlađih
 10.    Zanimljivosti iz zemlje i svijeta 

1. Predstavljamo poslove - TAJNIK


Tajnik škole je osoba koja ima mnoge važne zadaće. 
On:

- izrađuje normativne akte, ugovore, rješenja, odluke
- provodi i tumači pravne propise školske ustanove
- poduzima potrebne radnje za upis podataka u sudski registar
- obavlja poslove vezane uza zasnivanje radnih odnosa, evidencije radnika, prijave i odjave radnika i članova njihovih obitelji nadležnim službama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
- koordinira i kontrolira rad tehničkog osoblja u suradnji s ravnateljem
- sudjeluje u pripremi sjednica i vodi dokumentaciju za školski odbor
- surađuje i dostavlja podatke nadležnom ministarstvu, uredima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
- nabavlja pedagošku dokumentaciju i potrošni materijal
- izrađuje plan godišnjih odmora
- obavlja i ostale administrativne poslove kao i poslove koji proizlaze iz godišnjeg plana i programa školske ustanove.

Tajnik naše škole već dugi niz godina je Mato Tominović, a njegov nećak Mario obavio je intervju s njim.
1. KOLIKO GODINA STE TAJNIK U NAŠOJ ŠKOLI?

U ovoj školi sam tajnik već 26 godina.
2. KOJU STE ŠKOLU MORALI ZAVRŠITI KAKO BI MOGLI POSTATI TAJNIK?

Morao sam završiti višu upravnu školu.
3. JE LI VAM BILO LAKŠE ILI TEŽE RADITI PRIJE, DOK NIJE BILO RAČUNALA?

Da, bilo je puno teže raditi bez računala. Pisalo se ili ručno ili pisaćom mašinom. Danas je puno jednostavnije uz pomoć računala i interneta.
4.  IMATE LI, KROZ GODINE, VIŠE ILI MANJE POSLOVA KOJE MORATE OBAVLJATI?

Svake godine imam sve više poslova koje moram obaviti.
5. JE LI POSAO ŠKOLSKOG TAJNIKA TEŽAK POSAO?

Ne, posao nije težak, ako ga znaš raditi.
6. VOLITE LI SVOJ POSAO?

Da, ja jako volim svoj posao.
7. KOJA JE VAŠA PORUKA UČENICIMA NAŠE ŠKOLE?

Učite i samo učite!!
                                                                             Intervju obavio: Mario Tominović

2. S malim zakašnjenjem

Prošli broj „Bebrinskog vjesnika“, koji je ugledao „svjetlo dana“ na samu Staru godinu, 31.12.2012., bio je posvećen Božiću i humanitarnim akcijama koje su se događale u našoj školi tijekom mjeseca prosinca. U mnoštvu pisanog materijala, fotografija, novih zbivanja svakoga dana, dogodilo se da nam je jedna vrlo bitna vijest promaknula, a to je izvještaj s božićne priredbe posljednjeg dana nastave. Ovim putem bi se htjeli ispričati svim našim vjernim čitateljima, s nadom da će uvažiti našu iskrenu ispriku, te i dalje čitati „Bebrinski vjesnik“!




Dana 21.12. bio je posljednji dan nastave u 2012. godini. Toga dana imali smo sve nastavne sate, ali smo pronašli vremena i načina kako organizirati i ostvariti kratku božićnu priredbu. Žive jaslice s anđelima, kraljevima i pastirima uvježbala je naša vjeroučiteljica Ankica, a glazbom i svirkom popratio učitelj glazbene kulture Darko Krijan.


Na samom početku priredbe nastupile su učenice školske plesne skupine, koje su izvele vrlo zanimljivu koreografiju.

3. Hrvatska u Europskoj uniji

Mnogo toga se priča i piše o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Što je zapravo Europska unija, koje uvjete je Hrvatska trebala ispuniti i hoće li nam biti bolje ili lošije istražio je Stjepan Kuzik.
Europska unija (kratica EU) jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji.
Europska unija danas broji 27 država članica. Prostire se na 4.325.675 km², a broji oko 502 milijuna stanovnika.
Jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske je ulazak u punopravno članstvo Europske unije. Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine, a službeni status kandidata za članstvo u EU dobila je 18. lipnja 2004. Pristupni progovori, koji su trebali započeti u ožujku 2005., odgođeni su, a kao uvjet za početak pregovora istaknuta je potpuna suradnja s Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Pregovori su službeno otvoreni 3. listopada 2005. godine, nakon što je glavna haška tužiteljica potvrdila potpunu suradnju Hrvatske s Haškim sudom.

1. srpnja 2013. godine ciljani je datum ulaska u članstvo EU koji je predložila Komisija te koji stoji u Ugovoru o pristupanju. Republika Hrvatska trebala bi postati 28. članica Europske unije.


Bolje ili gore – pitanje je sad??!

Na referendum koji je trebao odgovoriti na pitanje DA ili NE Europskoj uniji izašlo je 43,58% građana RH, dakle niti polovina stanovništva koji se imaju pravo izjasniti referendumom. Njih 66,26%  glasalo je ZA, a 33,14% PROTIV ulaska RH u EU. Ostali su bili suzdržani.
Nitko ne može sa potpunom sigurnosti reći: „Da, bit će nam bolje!“ ili „Ne, bit će samo gore!“. Pred nama je, pa ćemo vidjeti!

srijeda, 30. siječnja 2013.

4. Karneval, fašnik, maškare

Idemo na malo lakše teme!

Budući da uskoro ulazimo u tjedne maskiranja, prerušavanja…, odlučili smo upoznati Vas sa svim nazivima koje maškaradno, karnevalsko ili pokladno vrijeme donosi sa sobom. Josip Bešlić o pokladama saznao je ovo:

Karneval   je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik, koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. Oni koji se maskiraju tih dana također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.
U Hrvatskoj su posebno posjećeni, jer se obilježavaju već dugi niz godina,  Riječki karneval i Samoborski fašnik, dok je u svijetu najpoznatiji Karneval u Riu de Janeiru u Brazilu, te Karneval u Veneciji u Italiji.