srijeda, 7. studenoga 2018.

1. broj - NASLOVNICA 2018. - 2019.

Školska godina 2018./2019.
Godina izdavanja 7 (2018.)
Broj: 1
Mjesec izdavanja: RUJAN/LISTOPAD 2018.



SADRŽAJ
OSVRT NA PROŠLU ŠKOLSKU GODINU
1. Dan škole
2. Tjedan lijepih riječi
2. EKO - EKO VOLONTERKO

RUJAN
Riječ za pozdrav
1. Blagoslov učenika za početak školske godine
2. Predstavljamo nove učitelje 
- Marta Mlinarić
- Valentina Tekić
- Tanja Ramljak
3. Zelena čistka
4. Pokazna vježba evakuacije i spašavanja
5. Rujan u PŠ Kuti
6. Pitali smo petašiće



LISTOPAD
1. Obrnuta učionica
2. Nastajanje naše bare
3. Milijun djece moli zajedno
4. Mjesec hrvatske knjige 15.10. - 15.11.
BAŠĆANSKA PLOČA
5. Listopad u PŠ Kuti
6. Dani kruha
7. Dan jabuka
Gospođa Jesen
Izradili učenici 8. a i razrednica Ankica

OSVRT NA PROŠLU ŠKOLSKU GODINU

1. Dan škole

U petak, 20.4.2018. proslavili smo Dan škole i Dan općine Bebrina. 
Program, koji su organizirale naše učiteljice, bio je vrlo zanimljiv i šarolik, pun autorskih recitacija, pjesama, igrokaza...

Tema ovogodišnjeg Dana škole vezana je za Tjedan lijepih riječi, koji svake godine provodimo u školi - Eko svijet oko nas.

Više o proslavljenom Danu škole pogledajte ovdje

2. Tjedan lijepih riječi

Tema Tjedna lijepih riječi bila je ˝Eko svijet oko nas˝. Učenici od 5.-8. razreda su u tom tjednu istraživali zadane teme: 
5.r Biljni svijet našeg područja
6.r Šume našeg područja
7.r Životinjski svijet našeg područja
8.r Recikliranje otpada
Više o provedenom Tjednu lijepih riječi u prošloj školskoj godini pogledajte OVDJE.

3. EKO - EKO VOLONTERKO

Projekt u kojemu sudjeluje naša škola. Sve od početka projekta, preko svih volonterskih akcija, do osnivanja portala, pogledajte OVDJE.
 
 
 

RUJAN 2018.

Riječ za pozdrav

Poštovani čitatelji i gledatelji,
s velikim veseljem pozdravljam Vas na početku još jedne godine izdavanja "Bebrinskog vjesnika". 
Ovo je 7. godina izdavanja, a od davnog rujna 2012. godine objavljeno je
34 broja "Vjesnika" koja se sastoje od 444 posta (objave) s preko 500 članaka i 2000 fotografija. 
Naš "Vjesnik" pregledan je tijekom svih ovih godina 61 006 puta (HVALA VAM NA TOME!!), a preko internetskih preglednika otvorili su ga gledatelji i čitatelji iz Republike Hrvatske, Sjedinjenih Američkih država, Rusije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Ukrajine, Francuske, Srbije i Poljske, te drugih zemalja. 
Napominjem da ove brojke i navedeni podaci nisu izmišljeni, jer servis "Google Blogger" preko kojega objavljujem "Vjesnik" u svakom trenu bilježi otvaranja i preglede. 

Ove godine "Vjesnik" će biti u malo drugačijem izdanju, za koje se nadam da će Vam se svidjeti - jedna objava obuhvatit će događanja u školi tijekom jednog mjeseca. Svaki članak biti će popraćen fotografijama, a neki i videozapisima ili animacijama. Nadam se da ćemo biti jednako (ako ne i više) zanimljivi, kao što smo bili i prijašnjih godina.
Pratite nas i slobodno se javite, ako imate bilo kakvih prijedloga ili komentara. 

Unaprijed Zahvalna
glavna urednica
Irena Katinić


1. Blagoslov učenika za početak školske godine

Ujutro 3. rujna, kada su se svi učenici od 5. do 8. razreda okupili u holu škole, posjetili su na velečasni Marijan iz župe Bebrina i velečasni Ivan iz župe Šumeće, pa su blagoslovili učenike i poželjeli im uspjeh u godini koja je pred nama.

2. Predstavljamo nove učitelje 

- Marta Mlinarić
- Valentina Tekić
- Tanja Ramljak


1. Možete li nam se malo predstaviti?

Marta: Zovem se Marta Mlinarić i živim u Garčinu. Osnovnu školu završila sam u Garčinu i nakon nje pohađala sam opću gimnaziju u Slavonskom Brodu. Nakon srednje škole, upisala sam se na Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku i prošle godine diplomirala te stekla naziv magistre edukacije matematike i informatike. Udana sam za supruga Stjepana, te imamo psa po imenu Kira. U slobodno vrijeme bavim se folklorom i rukometom.

Valentina: Zovem se Valentina Tekić. Živim u Slobodnici, udana sam i imam jednu kćer. Osnovnu školu završila sam u Sibinju, a opću gimnaziju u Slavonskom Brodu. Godine 2001. sam završila Filozofski fakultet DI u Zagrebu te sam profesorica filozofije i religijske kulture, a 2017. godine sam diplomirala knjižničarstvo na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku. Trenutno radim u vašoj školskoj knjižnici, odnosno vaša sam knjižničarka dok se knjižničarka Ines ne vrati sa bolovanja. U slobodno vrijeme rado plešem, osobito folklor, ali i društvene plesove, volim glazbu i, naravno, volim čitati.

Tanja: Moje ime je Tanja Ramljak i iz Banovaca sam. Diplomirala sam prije godinu dana  na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku na dislociranom studiju u Slavonskome Brodu i stekla zvanje učiteljice razredne nastave. Trenutno sam na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te sada predajem Likovnu kulturu u predmetnoj nastavi. Jako sam sretna što sam dobila tu priliku i uživam u nastavi dajući sve od sebe. U slobodno vrijeme volim čitati, rekreirati se na različite načine (biciklizam, rolanje, šetnja) te se bavim i ručnim radom (heklanje). 


2. Koliko godina radite u prosvjeti, a koliko od toga u našoj školi?

Marta:U prosvjeti radim koliko i u vašoj školi. Uskoro će biti 1 godina.

Valentina: U prosvjeti radim dvanaest godina, od toga sam oko devet godina u vašoj školi.


Tanja: Ovo mi je prvo radno mjesto, a u ovoj sam školi godinu dana.

3. Volite li posao koji radite?

Marta: Naravno da volim. Oduvijek sam željela biti učiteljica i na kraju mi se ta želja ispunila.

Valentina: Jako volim rad u prosvjeti, veseli me rad s učenicima.


Tanja: Da, uživam u svom poslu.

4. Što biste izdvojili kao najlakši, a što kao najteži dio posla? 

Marta: Najlakši dio posla je rad u razredu i s učenicima, dok je najteži dio posla dokumentacija koju u pozadini moramo obavljati mi svi učitelji.

Valentina: Meni je najlakši dio posla posudba knjiga, ali najdraži dio posla mi je odlazak u razred na nastavu iz medijske kulture, iako se za to moram dobro i temeljito pripremiti.
Mogla bih reći da mi je najteži, odnosno, možda najtužniji dio posla kada mi učenik na kraju mjeseca vrati knjigu i kaže da ju nije ni otvorio. To jest, najteže je zainteresirati učenike za čitanje knjiga. Učenici nisu svjesni koliko im čitanje može olakšati život; čitanje razvija maštu, potiče kreativnost, poboljšava pamćenje, poboljšava koncentraciju, razvija kritičko mišljenje, poboljšava izražavanje, usmeno i pismeno, i još mnogo drugih korisnih stvari. Općenito, ljudi koji čitaju uspješniji su.


Tanja: Kao prednost bih izdvojila to što smo u nastavi slobodni kreirati sate po vlastitim zamislima, a kao malo teži dio posla je administracija.

5. Jeste li zadovoljni uvjetima rada u ovoj školi?

Marta: Uvijek može biti bolje. Škola je opremljena sa raznom tehnikom, neka je u potpunosti ispravna, neka nije. Možda nam je najveći problem internetska veza koja nije uvijek najbolja. Ali sve osnovne uvjete za rad imamo.

Valentina: Vrlo sam zadovoljna uvjetima rada u ovoj školi. Vidim da imate dosta novih naslova i knjiga u knjižnici, a i u planu je nabava još novih knjiga. To me veseli.


Tanja: Zadovoljna sam.

6. Kako rješavate probleme koji se pojave u razredu?

Marta: Probleme rješavam uvijek razgovorom. Naravno, nekada treba i povisiti glas, ali ako smo razumni, sve se može riješiti.

Valentina: Dok sam radila u razredu susretala sam se sa određenim problemima, ali to sam uvijek nastojala riješiti razgovorom, dogovorom, pregovaranjem, nagovaranjem i mnogim sličnim metodama. 


Tanja: Za svaki problem je rješenje razgovor i zajednički pronalazak rješenja.

7. Smatrate li sebe strogom nastavnicom?

Marta: Ne, mislim da sam daleko od stroge nastavnice. Zapravo se držim pravila po kojima radim, ako učenici to prekrše znaju da ih slijedi kazna. Puno strogoće tu nema.

Valentina: Smatram da sam srednje stroga, ni prestroga, ni preblaga.


Tanja: Ne smatram.

8. Surađujete li dobro s ostalim nastavnicima i pomažete li si međusobno?

Marta: Surađujemo. Uvijek je bitno nekome pomoći, jer će jednom i vama trebati pomoć, pa ćete tu pomoć i dobiti. Mlađi kolege pomažu starijim kolegama oko tehnologije, ali zato stariji kolege svojim iskustvom savjetuju mlađe. 

Valentina: Već godinama radim u ovom kolektivu i poprilično dobro poznajem gotovo sve članove kolektiva i mislim da imamo odličnu suradnju. Pomažemo si i surađujemo gdje, kada i kako možemo.


Tanja: Kolege nastavnici su takvi da su uvijek spremni na suradnju i znam da će mi uvijek svi pomoći kada nešto trebam. Uvijek si međusobno pomažemo.

9. Da ste Vi ravnateljica što biste promijenili u našoj školi?

Marta: Postoji li veto na pitanje? Trenutno, mislim da ne bih ništa mijenjala. Da imamo mogućnosti i veću školu htjela bi da nastava bude kabinetska tj. da svaki predmet ima svoju učionicu.

Valentina: Bilo bi dobro da je knjižnica u prizemlju gdje bi bila bliže učenicima i nastavnicima i da se ne mora prolaziti kroz 6b razred kada idete u knjižnicu, ali razumijem da su uvjeti rada takvi i da je to trenutno nemoguće, ali možda nekada u budućnosti.. I voljela bih da je knjižnica veća , da ima prostora za održavanje nastave u knjižnici i da ima više knjiga, naravno, i lektirnih i koje nisu za lektiru.

Tanja: Ne bih ništa mijenjala, jer mi se sve čini u redu!

10. Koja je Vaša poruka učenicima? 

Marta: Slušajte na satu i pratite gradivo redovito. Trebat će vam nekad u životu, a poslije će vam biti žao što niste slušali i učili na vrijeme. 

Valentina: Čitajte knjige i stalno učite! To će vam pomoći da izrastete i razvijete se u vrhunske ljude. Istina je da je svatko od vas jedinstven i neponovljiv, na ovome svijetu ne postoji više nitko kao što si ti, ni sada, ni u prošlosti, ni u budućnosti. Ono što je tvoja zadaća u svijetu, nitko drugi ne može učiniti umjesto tebe. Zato se potrudite da ispunite svoju zadaću na najbolji mogući način. Što god da odabereš u životu, potrudi se da u tome budeš vrhunski: bilo da si mehaničar, domaćica, doktor, zavarivač, majka, nastavnica, otac, instalater, brat, sestra – teži tome da budeš vrhunski i najbolji! A knjige i učenje će ti u tome pomoći.

Tanja: Učite jer znanje je moć.

3. Zelena čistka

S početkom nove školske godine, vrijedne ruke  naših malih volontera uhvatile su se posla. 🌲🌳🌺🌸👧👨
Organizirana je volonterska akcija pod nazivom "Zelena čistka"u kojoj su učenici, pod vodstvom učiteljice Sanje, očistili okoliš škole i postavili komposter za ekološko zbrinjavanje biootpada. 
članak napisala Sanja Kokanović

4. Pokazna vježba evakuacije i spašavanja

Dana 28.9.2018. u našoj se školi održala pokazna vježba "Evakuacije i spašavanja učenika i djelatnika osnovne škole "Antun Matija Reljković", Bebrina - 2018.u organizaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje, područnog ureda za zaštitu i spašavanje, Slavonski Brod.
Cilj ove vježbe je provjera osposobljenosti djelatnika i učenika škole za provođenje aktivnosti evakuacije i spašavanja osoba iz zgrade škole u slučaju požara.
Nakon rasporeda svih sudionika vježbe na početne pozicije, vježba je mogla započeti. Dan je nalog za uzbunu, pozvana je služba ŽC 112, simulirano je isključenje vode, struje i plina, a učenici su, po unaprijed dogovorenom rasporedu, izašli na prednja vrata škole, na prednje parkiralište, koje je bilo zborno mjesto. Učenici su prebrojani, pri čemu je zaključeno da su tri učenika ostala unutar školske zgrade, pa su pripadnici DVD-a Bebrina simulirali pronalazak i izvlačenje "ozlijeđenih" učenika. Druga ekipa DVD-a Bebrina simulirala je gašenje požara u kotlovnici. Hrvatski crveni križ preuzeo je ozlijeđene učenike i pružio im prvu pomoć.
Po završetku svih predviđenih situacija, na igralištu je prezentiran rad svih žurnih službi, koji su učenici sa zanimanjem popratili, te postavili još mnoštvo pitanja.


Zahvaljujemo Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, područnom uredu za zaštitu i spašavanje, Slavonski Brod, što su organizirali i omogućili održavanje ove vježbe.


5. Rujan u PŠ Kuti

Početak školske godine donio je nove obveze, ali i nove avanture, nove projekte i nove spoznaje.
 

U rujnu smo zajednički proveli pripreme i osmislili aktivnosti za projekte koji nam nam slijede u ovoj nastavnoj godini. Dječji tjedan (1. -7. listopada) obilježili smo onim što djecu najviše veseli, a to je igra. U svaki nastavni sat uveli smo kratku igricu. Bilo je tu igri imitacije, stvaranja buke, utrkivanja, igri riječima, pantomime, plesa... svega što bi nas podsjetilo kako je lijepo biti dijete.
članak napisala Dragica Vukojević Dokuzović

6. Pitali smo petašiće

Ove školske godine stiglo nam je 48 učenika 5. razreda. Svi jako vole školu, svi su jako znatiželjni i brbljavi. Stoga smo im postavili nekoliko kratkih pitanja, tek toliko da provjerimo kako su se snašli:
1. Kako vam se sviđa ovdje u školi?
Odgovori: super, odlično, sviđa mi se, baš je lijepo, sviđa mi se što ima puno učenika, nastavnika, sviđa mi se što imamo kuhinju svaki dan...

2. Je li ti dolazak u 5. razred po ičemu bio strašan?
Odgovori: bio mi je malo strašan samo prvi dan jer je svaki sat dolazio neki novi učitelj i svi su mi se činili jako strogi, ne, ništa mi nije bilo strašno, nije mi bilo strašno jer imam stariju sestru koja je ovdje u školi i ona mi je sve ispričala, ništa mi nije bilo strašno, jer sam jedva čakao da krenem ovdje u školu...

3. Što ti se najviše sviđa kod nas u školi?
Odgovori: najviše mi se sviđa kad zvoni za odmor, najviše mi se sviđa što je nastava samo ujutro, sviđa mi se informatička učionica, sviđaju mi se oslikani zidovi, novi prijatelji, novi predmeti, jako mi se sviđa dvorana, sviđa mi se što nas je puno u razredu, najviše mi se sviđaju cure...

4. Što ti se ne sviđa kod nas u školi?
Odgovori: ne sviđa mi se što ima puno predmeta, što imamo razmještaj sjedenja u učionici, ne sviđa mi se što ponedjeljkom ostajem 7. sati u školi, ne sviđa mi se neka hrana u kuhinji, ne sviđa mi se kada neki nastavnik galami na sve nas, a nismo svi krivi...

5. Koji ti je najbolji predmet i zašto?
Odgovori: geografija, povijest, jer je zanimljiva, matematika, jer ju volim, informatika, jer je gradivo zanimljivo, likovni, jer je lagan, tjelesni, jer smo u dvorani...

6. Koji ti je predmet najmanje drag i zašto?
Odgovori: matematika, jer ima jako puno zadataka, hrvatski, jer ima puno gradiva, glazbeni, jer ne znam i ne volim pjevati, likovni, jer ružno crtam...

LISTOPAD 2018.

1. Obrnuta učionica

Dana 10.10.2018. godine organizirali smo volontersku akciju pod nazivom "Obrnuta učionica". Tijekom Tjedna lijepih riječi, prošle nastavne godine, učenici svakog razreda imali su zadatak provesti istraživanje na određenu temu i rezultate istraživanja prikazati plakatom, igrom, prezentacijom, tablicom... Te rezultate su u "Obrnutoj učionici" učenici predstavili i ostalim razredima i tako upoznali sve učenike od 5. do 8. razreda s novim i zanimljivim činjenicama do kojih su došli kroz svoje istraživanje. Predstavljanju su nazočili i učitelji (u ulozi učenika) i roditelji (u ulozi učenika). Nakon izlaganja, učenici prezentatori postavili su i nekoliko pitanja. te tako i provjerili koliko su ostali bili pažljivi i koliko su slušali tijekom prezentacije. 
članak napisala Irena Katinić



2. Nastajanje naše bare

Kada učitelji nakon nastave ostanu u školi, pa se još presvuku u stare hlače i tenisice, onda je to siguran znak da će se nešto teško raditi. Upravo tako je bilo 16.10. kada smo krenuli s dovršavanjem bare, koju radimo iza škole, odmah uz sjenicu. I bara i sjenica financirane su projektom EKO-EKO VOLONTERKO, koji se u našoj školi provodi kroz cijelu prošlu i ovu školsku godinu. 
Proljetos je bagerom iskopana rupa u koju je nasut šljunak, a sada je stavljena folija i kamenje, iskopano mjesto u kojem će biti filter za vodu, a i cijevi, koje će dovoditi vodu, provedene su kroz zemlju. Većinu posla odradili su učitelji volonteri, domar, spremačice, pedagoginja Katarina, a pomogla je i naša ravnateljica. Bara još nije skroz gotova, ali oblik i veličina su već jasno vidljivi. 
članak napisala Irena Katinić
 

3. Milijun djece moli zajedno

Dana 18. listopada i mi smo molili za jedinstvo i mir, skupa s milijun djece u drugim školama. Nakon velikog odmora, okupili smo se u holu škole i izmolili jednu desetinu krunice, predvođeni učenicama Karitativne skupine i našom vjeroučiteljicom Ankicom.
 

4. MJESEC HRVATSKE KNJIGE
15.10 - 15.11.2018.
BAŠĆANSKA PLOČA




BAŠĆANSKA PLOČA
u holu naše škole
Europska komisija proglasila je 2018. godinu Europskom godinom kulturne baštine, te je to okosnica ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige. Glavna je tema Baš baština, a moto (U)čitaj nasljeđe!, pri čemu je osnovni motiv glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, našeg nacionalnog i kulturnog identiteta.Mjesec hrvatske knjige traje od 15. listopada do 15. studenog.
Upravo je baština naš autentični trag u vremenu, ona definira naš kulturni identitet. Svoju baštinu moramo njegovati, moramo joj biti privrženi. Ako ne znamo tko smo,što smo i kamo idemo, baština svjedoči za nas. Mnogi su narodi nestali jer nisu brinuli o svojoj baštini.(Usp. Krešimir Nemec (Iz Proslova programske knjižice MHK))
Ova tema: Baš baština bila je povod i meni da zajedno s učenicima šestih razreda i pedagoginjom izradim Bašćansku ploču u njezinoj prirodnoj veličini.
Što je Bašćanska ploča?
Bašćanska ploča kameni je spomenik (isklesan bijeli vapnenac) visok 99,5 cm, širok 199 cm, debeo 7.5 – 9 cm i težak oko 800 kg. Izvorno je Ploča bila lijevi plutej (pregradna ploča) na kamenoj crkvenoj pregradi. Ta je pregrada dijelila kor ispred oltara, koji je bio određen za redovnike, od crkvene lađe, koja je određena za vjernike. Postojale su dvije ploče, a od druge su nađeni samo dijelovi.
O čemu govori Bašćanska ploča?
Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje kralja Dmitra Zvonimira mjesnom benediktinskom samostanu. Tekst je sastavljen od više dijelova koji nisu nastali u istom razdoblju, nego u rasponu upravljanja barem dvaju opata (opat = voditelj samostana), Držihe i Dobrovita.
Kada je nastala Bašćanska ploča i gdje je pronađena?
Bašćanska ploča pisana je oko 1100. godine. (početak 12. st.)
Pronađena je u Crkvici svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, a pronađena je uz pomoć tadašnjeg bašćanskog župnika Petra Dorčića 1851. godine.
Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku gdje je pronađena Bašćanska ploča.
Kojim jezikom i pismom je pisana Bašćanska ploča?
Pisana je hrvatskim jezikom koji je pomiješanim sa crkveno staroslavenskim, a pismo jeglagoljica. To se pismo tada koristilo u Hrvatskoj. Glagoljički natpis nema razmaka između riječi, nema zareza niti oznaka kraja rečenice. Zato vam tekst Bašćanske ploče izgleda kao da je jedna rečenica, a riječi i slova kao da su zaljepljeni jedni za druge.
Zašto je važna Bašćanska ploča?
Bašćanska ploča jedan je od najvrjednijih spomenika rane hrvatske pismenosti. Ona predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, za povijest jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku (kralj Zvonimir).
Gdje se danas čuva Bašćanska ploča?
Uvidjelo se da crkvica svete Lucije nije povoljno mjesto za očuvanje Bašćanske ploče. Zbog toga je premještena 1934. godine u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (JAZU) u Zagrebu. Danas je to Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) gdje se i danas čuva, a u crkvici svete Lucije na Krku nalazi se njezina kopija. Iz Krka u Zagreb je stigla 31. 8. 1934. godine teretnim autom.
Bašćanska ploča u HAZU.
PRIJEVOD BAŠĆANSKE PLOČENA SUVREMENI HRVATSKI JEZIK:
Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha.
Ja opat Držiha pisah o ledini koju
dade Zvonimir, kralj hrvatski,
u svoje dane svetoj Luciji
pred svjedocima: županom Desimirom iz Krbave, Martinom iz
Like, Pribenežom poslanikom iz Vinodola, Jakovom iz otoka.
Tko to porekne, neka ga Bog prokune i 12 apostola i 4
evanđelista i sveta Lucija. Amen.
Da tko ovdje živi, moli za njih Boga.
Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće
U dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom.
I u te dane bio je (samostan) sv. Mikule u Otočcu
sa svetom Lucijom u zajednici.

 I na kraju jedna zanimljivost: Jeste li znali da se tekst Bašćanske ploče nalazi na novčanici od 100 kuna?

U izradi naše školske Bašćanske ploče sudjelovali su učenici 6b i 6a razreda. Za pano o Bašćanskoj ploči istraživali su učenici 6b razreda te su pripremili i donijeli neke materijale. Osim učenika u izradi su sudjelovale pedagoginja i knjižničarka.
članak napisala Valentina Tekić, knjižničarka

5. Listopad u PŠ Kuti

Članak napisala Dragica Vukojević Dokuzović
Svjetski tjedan svemira (4.-10. listopada) posebno smo obilježili kroz izvannastavnu aktivnost Mali astronomi. Budući da smo mi još amateri u istraživanju nebeskih prostranstava, odlučili smo se, za početak, upoznati ono što nam je u svemiru najbliže-Sunčev sustav. Izradili smo mobil Sunčevog sustava koji svijetli u mraku. Trudili smo se bojama što vjernije prikazati nebeska tijela u njemu te njihov položaj i veličinu.
Sada smo već dovoljno veliki da možemo shvatiti koliko je važan kruh. Kruh je zalog nade i razlog beznađa. Cijela carstva su stvarana i propadala zbog njega. Neki su ga uvijek bili željni, a drugi se njime razbacivali. Dane kruha ove godine obilježili smo na malo drugačiji način. Kako su nas prethodnih godina mame naučile svim tajnama dobrog domaćeg tijesta, ove smo se godine odvažili nešto ispeći i sami. Iako su majke i ovaj put bile brižne i potrudile se poslati nam obilje slastica, odlučili smo zasukati svoje male pekarske rukave i prionuti poslu. Pekli smo waffle. I ispali su odlično. Kombinirali smo ih raznim namazima i uživali u plodovima svoga truda. Sve te kalorije trebalo je i potrošiti pa smo tako još pisali činkvinu o kruhu, pripovijedali o važnosti kruha u našem domu, prisjećali se pjesama koje smo učili o kruhu, slikali i utrkivali se u posebnoj igri Utrka pekara. Toliko smo bili snažni i brzi da su nam i pekarske kape padale s glave. Bio je to jedan zaista uspješan integrirani dan.
Dan kravate (18. listopada) povezali smo s nastavnom jedinicom iz Prirode i društva Simboli domovine jer je i ona na neki način simbol po kojem smo u svijetu prepoznati. I to narašireniji simbol. Pazeći da se ne ugušimo, pokušali smo vezivati neke od 85 različitih čvorova. I bili smo dosta uspješni u tome. Saznali smo mnogo toga o kravati, a ono najvažnije stavili smo i na plakat.
Dan jabuka (20. listopada) ove je godine bio pod krilaticom: “Jedna jabuka na dan, liječnik iz kuće van”. Dogovorili smo se da taj dan nećemo imati zajutrak niti nositi uobičajenu užinu za školu, već ćemo toj kraljici voća dati zasluženo mjesto u prehrani toga dana, ali i truditi se ne zaboraviti ju ni svih ostalih dana u godini. Za zajutrak smo pripremali energetski smoothie od banane, jabuke i mlijeka koji je brz za napraviti u jutro prije škole, a za naš mozak je pravo pogonsko gorivo. Nakon toga smo pisali životopis jedne jabuke i radili otiske polovicama jabuka, upoznali stare sorte jabuka u Hrvatskoj, istražili koje sve vitamine i hranjive tvari sadrži te saznali neke stare običaje vezane uz jabuku. Jeste li znali da su mladići djevojkama koje su im se sviđale na Badnjak poklanjali crvenu jabuku? Lijep običaj. Na kraju nam je na veliki odmor Ninina baka donijela toplu štrudlu od jabuka kojom smo zasladili završetak ovog uspješnog dana.
Svake godine u našem razredu imamo nekoliko gostiju. Često su to upravo roditelji nekog od učenika. Od prvog razreda učimo da su sva zanimanja jednako važna i zanimljiva pa se svake godine trudimo bolje upoznati neko novo. Ove godine to je fotograf. U goste nam je došla Karmelina mama, gospođa Katarina Rogovski koja nas je naučila puno toga o čudesnom svijetu fotografije. Saznali smo tako da fotografija, ustvari, znači svjetlopis i da je za nastanak prve fotografije bilo potrebno punih osam sati, a razvijena je pomoću petroleja. Naučili smo kako, iako sama nije na popisu umjetnosti, bez nje ne bi bilo 7. umjetnosti-filma. Shvatili smo da u današnjem svijetu digitalnih kamera i mobitela ustvari jako malo znamo o tome kako nastaje fotografija. Ponekad smo na televiziji vidjeli mračne sobe i fotografije koje se suše, ali to je bilo sve. Sada smo prvi puta vidjeli filmski negativ, saznali što su razvijač i fiksir i čemu služe, upoznali dijelove fotoaparata (okular, objektiv...) pa čak i povezali objektiv i njegove leće s onim sto smo učili o teleskopu na Malim astronomima. Vidjeli smo stare fotografije, čak i one toliko stare da su crno-bijele i usporedili ih s novima. Fotografije su nam bile i izvor znanja kako ne treba fotografirati (okrenuti prema Suncu), a naučili smo i nekoliko trikova i zakonitosti kako da nam fotografija bude što ljepša. Na kraju smo se, a što drugo nego, fotografirali.
Više slika pogledajte na POVEZNICI

6. Dani kruha

…Kada nekom ponudiš kruha
Pokušaj to slobodno dati
I ne gledaj kakvog je ruha
I može li i on što dati…
7.a
6. a


8.a
Učenici od 1. do 4. razreda matične škole su, na satu vjeronauka, crtali, pisali molitve, pjevali i glumili na temu "Zahvalni smo Bogu".
učenici MŠ Bebrina

7. Dan jabuka u PŠ Dubočac

9.10. učenice PŠ Dubočac obilježile su Dan jabuka.

Učenice su naučile sve o važnosti konzumacije jabuka, koliko je jabuka zdrava i zašto je često zovu kraljicom voća. Na kraju sata su oprale svoje jabuke i naučile kako možemo napraviti zdravi sok od jabuke. Puno smo naučili, još više se zabavili i zahvalili zemlji za njezine plodove.

članak napisala Marina Brkić

 


Više slika pogledajte na POVEZNICI.