8. Što se obilježava u mjesecu RUJNU

8.9. MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI 
Međunarodni dan pismenosti (International Literacy Day) UNESCO-ova je inicijativa, čiji je cilj svake godine podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnoj razini. Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja, o temi iskorjenjivanja nepismenosti.

Pismenost je sama po sebi važna

Da, ali ne isključivo. Pismenost je prepoznata ne samo kao pravo po sebi, nego i kao mehanizam za ostvarivanje drugih ljudskih prava. No ona sa sobom nosi i brojne druge prednosti: donosi korist pojedincu, utječući na njegovo samopouzdanje, osnažujući ga za individualnu i kolektivnu akciju, oslobađajući njegovu kreativnost i osposobljavajući ga za kritičku refleksiju stvarnosti.

21.9. MEĐUNARODNI DAN MIRA
Održava se da bi potaknuli ljude na mir! Papina poruka za Svjetski dan mira: Bez bratstva nije moguće graditi pravedno društvo.

22.9. MEĐUNARODNI DAN BEZ AUTOMOBILA 

Ovaj dan promovira razvoj biciklizma i ostalih nemotoriziranih kretanja na gradskim i izvangradskim ulicama i putevima u pokušajima da se smanji korištenje automobila na gradskim ulicama, smanji zagađenje i time doprinese razvoju ekoloških uvjeta života.

Prvo spontano organiziranje "Dana bez automobila" počelo je za vrijeme naftne krize 1970. U pojedinim europskim gradovima organiziran je "Dan bez automobila" početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Europska tajnica za životnu sredinu Margot Wallstrom pokrenula je akciju Europski dan bez automobila – European Car Free Day 1999. godine kao pilot projekt

EU kampanje "In town without my car" - "U grad bez mog auta".

Europski (međunarodni) dan bez automobila je zamišljen tako da se svakog 22. rujna dijelovi gradova zatvore za automobile.

  26.9. SVJETSKI DAN ČISTIH PLANINA

obilježava se već gotovo dvadeset godina. Obično ga se obilježava na način da se obavljaju ekološke aktivnosti poput akcija čišćenja, posjeta prirodi te planinarenjem. Njihova čistoća i očuvanost nas trebaju ostavljati bez daha, a na to nas podsjeća ovaj važan datum. Planine su izuzetno bitne za održavanje života na Zemlji. Daju nam kisik, osiguravaju pitku vodu, pružaju dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, dijele s čovjekom svoju ljepotu i nude mu ju na neograničeno uživanje. Planine zauzimaju oko petinu kopna i osiguravaju izravnu egzistenciju desetine ljudske populacije. Zbog svojih prirodnih resursa stoljećima su iskorištavane i zloupotrebljavane. Danas planinama prijete nove opasnosti od globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma. Pri tome su posebno ugroženi izvori pitke vode koji izviru u planinama, a o kojima ovisi više od polovine ljudske populacije. I klimatske promjene imaju snažan nepovoljan učinak na očuvanje planina u njihovom izvornom i čistom stanju.

Sve ove činjenice su jasni pokazatelji koliko su nam planine dragocjene i koliko ih je važno očuvati. 

28.9. SVJETSKI DAN SRCA

Svjetski dan srca obilježava se pod geslom "Kreni putem zdravog srca".

U znak proslave Svjetskog dana srca, poduzmite korake prema životu sa zdravim srcem: potičite tjelesnu aktivnost i zdravu prehranu te zabranite pušenje kako biste sebi i svojoj obitelji smanjili rizik od bolesti srca i moždanog udara. Danas imamo mogućnost spriječiti budući učinak tih bolesti omogućavajući život sa zdravim srcem od djetinjstva pa tijekom cijelog života.

Na taj se dan i u hrvatskim gradovima organiziraju brojne aktivnosti koje potiču zdravlje srca: od promidžbe sporta i tjelesne aktivnosti, mjerenja krvnog tlaka, kolesterola i triglicerida te šećera u krvi, određivanja indeksa tjelesne mase, izračunavanje kardiovaskularnog rizika, procjene rizika za srčanožilne bolesti, savjeti o prehrani, prevencija i rano otkrivanje i liječenje bolesti srca i krvnih žila.

Od kardiovaskularnih bolesti umire gotovo svaka druga osoba u zemljama zapadne civilizacije, a oboljenju su podložne sve dobne skupine. Godišnje u svijetu uzrokuju 17,3 milijuna smrti.

Glavni uzroci oboljenja su nezdrava prehrana, premalo kretanja i pušenje. Dobra vijest je da većinu srčanožilnih bolesti uzrokuju čimbenici rizika koje je moguće kontrolirati, liječiti ili izmijeniti  te se preventivnim djelovanjem može smanjiti smrtnost za čak 40-70 posto.