Veleposlanik Ukrajine u PŠ Kaniža i obilježavanje Holodomora

Nakon što je prije tri godine veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandr Levčenko  posjetio učenike koji pohađaju nastavu ukrajinskog jezika u Šumeću, odlučio je posjetiti i učenike u Kaniži.

Dana 24. studenog 2015. godine  Oleksandr Levčenko došao je na nastavu u područnu školu u Kanižu gdje djeca već petu godinu za redom njeguju ukrajinski jezik i kulturu po modelu C. Prisutna na nastavi bila je i ravnateljica škole Marija Rosandić.

 Učenici su vrlo rado dočekali goste i otpjevali im tri ukrajinske pjesme: „Molitva za Ukrajinu“ , „Ukrajina to si ti“ i „Rascvjetana Ukrajina“. Kao iznenađenje pripremili su im i odglumili  uz pratnju lijepe klasične glazbe bajku „Pepeljuga“ u što su uložili puno truda zajedno sa svojom učiteljicom Oksanom Martinjuk.

Veleposlanik je učenicima odgovorio na postavljena pitanja i ispričao im o današnjoj situaciji u Ukrajini. Gospodin Levčenko pozvao je učenike, učiteljicu i ravnateljicu u posjet veleposlanstvu Ukrajine u Zagrebu.     

                                      članak napisala učenica 7. a razreda Manda Has

 

Učenici u Kaniži i Šumeću obilježili 82. obljetnicu Holodomora u Ukrajini

Učenici u Kaniži i Šumeću paljenjem svijeća i molitvom za 8 milijuna nevinih žrtava obilježili su tužnu obljetnicu u povijesti ukrajinskog naroda – Holodomora, genocida protiv ukrajinske nacije.

Holodomor u Ukrajini 1932.- 1933. godine

                                                   

U 2015.  godini ukrajinska i svjetska javnost obilježava 82. godinu otkako je izazvana masovna glad među ukrajinskim stanovništvom u bivšem Sovjetskom Savezu 1932. i 1933. godine.  Tih godina od namjerno izazvane gladi i njezinih posljedica umrlo je oko  7-8 milijuna etničkih Ukrajinaca. Svake godine u Ukrajini i širom svijeta  obilježava se spomen na žrtve strašnog zločina Staljinovog režima.

Holodomor je umjetno stvorena glad službeno prouzročena politikom prisilne kolektivizacije  i popratnih represija koji su obuhvatili stanovništvo sovjetske Ukrajine. Taj zločin je bio osmišljen s ciljem slamanja ukrajinskog društveno-političkog otpora koji je počeo predstavljati prijetnju cjelovitosti centraliziranog Sovjetskog Saveza.

Stručnjaci naglašavaju da je Holodmor  bio smišljen pokušaj da se Ukrajinci kao nacija, pogotovo inteligencija unište.

Ključnim osobama odgovornim za zločine počinjene u Holodomoru smatraju se sovjetski dužnosnici.

Prema podatcima s kojima raspolažu ukrajinski povjesničari, ukrajinska populacija za vrijeme Holodomora 1932./1933. je smanjena za oko 25%, što je do danas ostavilo posljedice na demografsku, etničku  i kulturološku sliku naknadno rusificirane istočne Ukrajine.

Američki Kongres je 1988. službeno priznao Holodomor u Ukrajini  genocidom nad ukrajinskim narodom i time započeo relevantna priznanja najviših međunarodnih institucija i organizacija. Sveukupno do sada 25 parlamenata i vlada svijeta ocijenilo je Holodomor genocidom.

Danas ukrajinci i dalje inzistiraju da se Holodomor kod  svih država svijeta koje to još nisu učinile jasno kvalificira kao genocid sovjetsko-komunističkog režima protiv ukrajinske nacije.

S obzirom da je riječ o jednom od najvećih zločina u svjetskoj povijesti i kako o njemu postoji dovoljno dokazanog materijala te svjedočanstava još živih svjedoka, Ukrajinci vjeruju da će u godinama koje slijede broj zemalja koje će osuditi ovaj sustavno skrivan genocid biti znatno veći.

U Hrvatskoj je Holodomor bio dugo vremena nepoznat pojam. Većina informacija koja je pristizala u bivšu Jugoslaviju se selektivno puštala u javnost. Sada je hrvatska javnost s velikim uvažavanjem prema ukrajinskom narodu počela prihvaćati istinu o sovjetsko-komunističkom zločinu nad Ukrajincima. Hrvatski sabor i Vlada RH uvrstili su ovaj zločin među svoje službene kvalifikacije. Ukrajinci se nadaju da će brzo doći i do službene osude ovog komunističkog zločina.

Svijet mora znati istinu o svim zločinima protiv čovječanstva. Samo na taj način, svi ćemo biti sigurni da ravnodušnost više nikada neće ohrabrivati zločince.

                                                       članak napisala učenica 7. b Maja Krasnopjurka

 

Svijeće za Vukovar 18.11.

I ove smo godine, kao i mnogih do sada, obilježili Dan sjećanja na Vukovar, paljenjem svijeća ispred škole i molitvom za duše svih stradalih i nestalih ljudi. Osim toga, razrednici su, na Satu razrednika, također obilježili današnji dan izradom plakata, pisanjem pjesama i razgovorom s učenicima o "Gradu heroju", s osnovnom porukom: 

 "DA SE NE ZABORAVI!"

PŠ Kaniža 

Učenici 2.razreda PŠ Kaniža obilježili su 18. studenog  2015. dan sjećanja na Vukovar. Iako su rođeni godinama nakon Domovinskog rata, rado su o tome razgovarali. Podijelili su ratna iskustva članova svojih obitelji od kojih su čuli za Vukovar i stradanja našeg naroda i domovine. Pogledali smo video zapise i fotografije grada Vukovara 1991. godine i danas, slušali pjesme o gradu heroju i čitali o njemu.  Suosjećali smo sa žrtvama, a posebno s djecom koja su morala napustiti svoje domove i izgubila u ratu svoje roditelje. Na satu likovne kulture dizajnirali smo slova za naslov našeg razrednog panoa i izradili lampione od papira. Na kraju dana zapalili smo svijeću i pomolili se za sve koji su izgubili svoje živote u obrani naše domovine.

članak napisala

učiteljica Željka Lovrić

Događanja u PŠ Šumeće

Dana 17.12.2015. učenici 1.r. i 4.r, imali su integrirani dan -Božić . Proveli su kroz pet školski sati.Motivacija -čarobna vreća - učenici iz vreće izvače riječi i opisuju  značenje istih.Čitanje bajke Nada Iveljić - Božićna bajka .Slijedila je interpretacija bajke.Učenici 1.r. dobivaju aplikaciju crkve - nekad i sad , a učenici 4.r. odovaraju na pitanja.Na satu LK učenici prave djeda Božičnjaka.Učenici na satu MAT dobivaju aplikacije - 1.r. izračunaj i oboji-zbrajanje i oduzimanje do 5, a učenici 4.r. dobivaju aplikaciju - nacrtaj i oboji pravi kut.Na satu GK i TZK smo pjevali Božične pjesme i plesali.

članak napisala - Sandra Lipovac

 

Događanja u PŠ Kuti

Prvo polugodište u Kutima s 1. i 4. razredom
Počela je nova školska godina i dvoje četvrtaša dobilo je pojačanje u vidu 6 prekrasnih djevojčica željnih znanja, druženja i novih avantura. Prvo nam je u posjet došao prometni policajac kako bi malene upozorio na opasnosti koje ih vrebaju na njihovom putu od kuće do škole. Bilo je to zanimljivo druženje s puno šale, ali i puno ozbiljnih pitanja i odgovora.

 Zatim je uslijedio integrirani dan i izvanučionična nastava povodom dolaska novog godišnjeg doba-jeseni. Naučili smo puno o promjenama u prirodi i radu ljudi te prigodno uredili učionicu.

Jesen je bogata plodovima pa smo kroz mini-projekt Dan jabuka i Dane kruha zahvalili na svim tim plodovima. Ove su se godine mame M. Martić i S. Orozović posebno potrudile objasniti nam, pokazati i naučiti nas kako nastaje tijesto, a poslije i kruh. Naravno da smo i mi tome pridonijeli, a potom uživali u plodovima svoga rada. Mame, hvala vam!

 Povodom Mjeseca hrvatske knjige ugostili smo, naravno, nekoga tko o knjigama puno zna. A tko o knjigama više zna od naše knjižničarke Sandre Jerković. Ona nam je objasnila razliku između knjižnice i knjižare. Otkrila nam je i moć koju knjige imaju ako ih čitamo, ali i objasnila zašto je njezin posao poseban te zašto ga voli raditi.

 U sklopu projekta Vremenske prilike i neprilike istraživali smo jesenske vremenske pojave pa smo puno naučili i sami stvorili oblak. Bilo je tu nekoliko zanimljivih pokusa pa jedva čekamo nastavak projekta i istraživanje zimskih pojava. Baš nas zanima kako stvoriti snijeg. Nedostaje nam ove zime.

Jesen je odmicala, a mi smo se revno pripremali za blagdan sv. Nikole. Uvježbali smo predstavu do savršenstva, iako moramo priznati kako su učiteljice uložile puno truda da nas na to privole. Vjerujemo da i sami znate kako se teško koncentrirati na učenje teksta, kad misliš na brda slatkiša koje sveti Nikola nosi.

 Kako se Božić bližio mi smo se sve više trudili biti dobri jedni prema drugima, imati razumijevanja za druge i njihove probleme, a iako ovako mali shvatili smo da nemaju sva djeca puno kao mi. Zato smo u sklopu svog božićnog projekta Dijete djetetu skupljali igračke, pisali pisma, s mamama pekli kolače i spremali pakete kako bi usrećili druge. Roditelji su nam, kao i uvijek do sada, pokazali pravu bit Božića pa ćemo to pamtiti i kad budemo veliki.

 Eto! Bilo je to naše prvo polugodište. Puno smo toga napravili, ali još više želimo. 

U ime učenika KO 1. i 4. razreda PŠ Stupnički Kuti i učiteljice, svim učenicima, učiteljima i roditeljima te mještanima naše općine želimo čestit Božić i blagoslovljenu novu 2016. godinu prepunu suradnje i zajedničkih ostvarenja.

članak napisala 

učiteljica Dragica Vukojević Dokuzović 

Zimske aktivnosti u Kutima

Iako nam još kalendarski zima nije pokucala na vrata, učenici 2. i 3. razreda u Kutima su ju prizivali mnogim aktivnostima u školi. Uz svu redovnu nastavu iz hrvatskog jezika, prirode i društva, likovne kulture, glazbene kulture koji se dotiču zimskih aktivnosti, učenici su uživali u još dodatnim aktivnostima. Izrađivali su kreativne snjegoviće od čarapa, zidne ukrase od slanog tijesta u koje su utisnuli svoje dlanove, razne božićne i zimske čestitke i ukrase. Svaki dan u rezervnom vremenu bojali su i ukrašavali velike puzzle koje su činile sliku okićenog bora. Učenici su rado sudjelovali u svim aktivnostima te je vladalo predblagdansko ozračje.

                                                                                                            članak napisala:

                                                                                                učiteljica Dunja Malinar