LISTOPAD 2018.

1. Obrnuta učionica

Dana 10.10.2018. godine organizirali smo volontersku akciju pod nazivom "Obrnuta učionica". Tijekom Tjedna lijepih riječi, prošle nastavne godine, učenici svakog razreda imali su zadatak provesti istraživanje na određenu temu i rezultate istraživanja prikazati plakatom, igrom, prezentacijom, tablicom... Te rezultate su u "Obrnutoj učionici" učenici predstavili i ostalim razredima i tako upoznali sve učenike od 5. do 8. razreda s novim i zanimljivim činjenicama do kojih su došli kroz svoje istraživanje. Predstavljanju su nazočili i učitelji (u ulozi učenika) i roditelji (u ulozi učenika). Nakon izlaganja, učenici prezentatori postavili su i nekoliko pitanja. te tako i provjerili koliko su ostali bili pažljivi i koliko su slušali tijekom prezentacije. 

članak napisala Irena Katinić

2. Nastajanje naše bare

Kada učitelji nakon nastave ostanu u školi, pa se još presvuku u stare hlače i tenisice, onda je to siguran znak da će se nešto teško raditi. Upravo tako je bilo 16.10. kada smo krenuli s dovršavanjem bare, koju radimo iza škole, odmah uz sjenicu. I bara i sjenica financirane su projektom EKO-EKO VOLONTERKO, koji se u našoj školi provodi kroz cijelu prošlu i ovu školsku godinu. 

Proljetos je bagerom iskopana rupa u koju je nasut šljunak, a sada je stavljena folija i kamenje, iskopano mjesto u kojem će biti filter za vodu, a i cijevi, koje će dovoditi vodu, provedene su kroz zemlju. Većinu posla odradili su učitelji volonteri, domar, spremačice, pedagoginja Katarina, a pomogla je i naša ravnateljica. Bara još nije skroz gotova, ali oblik i veličina su već jasno vidljivi. 

članak napisala Irena Katinić

 

3. Milijun djece moli zajedno

Dana 18. listopada i mi smo molili za jedinstvo i mir, skupa s milijun djece u drugim školama. Nakon velikog odmora, okupili smo se u holu škole i izmolili jednu desetinu krunice, predvođeni učenicama Karitativne skupine i našom vjeroučiteljicom Ankicom.

 

4. MJESEC HRVATSKE KNJIGE
15.10 - 15.11.2018.
BAŠĆANSKA PLOČA

BAŠĆANSKA PLOČA

u holu naše škole

Europska komisija proglasila je 2018. godinu Europskom godinom kulturne baštine, te je to okosnica ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige. Glavna je tema Baš baština, a moto (U)čitaj nasljeđe!, pri čemu je osnovni motiv glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, našeg nacionalnog i kulturnog identiteta.Mjesec hrvatske knjige traje od 15. listopada do 15. studenog.

Upravo je baština naš autentični trag u vremenu, ona definira naš kulturni identitet. Svoju baštinu moramo njegovati, moramo joj biti privrženi. Ako ne znamo tko smo,što smo i kamo idemo, baština svjedoči za nas. Mnogi su narodi nestali jer nisu brinuli o svojoj baštini.(Usp. Krešimir Nemec (Iz Proslova programske knjižice MHK))

Ova tema: Baš baština bila je povod i meni da zajedno s učenicima šestih razreda i pedagoginjom izradim Bašćansku ploču u njezinoj prirodnoj veličini.

Što je Bašćanska ploča?

Bašćanska ploča kameni je spomenik (isklesan bijeli vapnenac) visok 99,5 cm, širok 199 cm, debeo 7.5 – 9 cm i težak oko 800 kg. Izvorno je Ploča bila lijevi plutej (pregradna ploča) na kamenoj crkvenoj pregradi. Ta je pregrada dijelila kor ispred oltara, koji je bio određen za redovnike, od crkvene lađe, koja je određena za vjernike. Postojale su dvije ploče, a od druge su nađeni samo dijelovi.

O čemu govori Bašćanska ploča?

Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje kralja Dmitra Zvonimira mjesnom benediktinskom samostanu. Tekst je sastavljen od više dijelova koji nisu nastali u istom razdoblju, nego u rasponu upravljanja barem dvaju opata (opat = voditelj samostana), Držihe i Dobrovita.

Kada je nastala Bašćanska ploča i gdje je pronađena?

Bašćanska ploča pisana je oko 1100. godine. (početak 12. st.)

Pronađena je u Crkvici svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, a pronađena je uz pomoć tadašnjeg bašćanskog župnika Petra Dorčića 1851. godine.

Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku gdje je pronađena Bašćanska ploča.

Kojim jezikom i pismom je pisana Bašćanska ploča?

Pisana je hrvatskim jezikom koji je pomiješanim sa crkveno staroslavenskim, a pismo jeglagoljica. To se pismo tada koristilo u Hrvatskoj. Glagoljički natpis nema razmaka između riječi, nema zareza niti oznaka kraja rečenice. Zato vam tekst Bašćanske ploče izgleda kao da je jedna rečenica, a riječi i slova kao da su zaljepljeni jedni za druge.

Zašto je važna Bašćanska ploča?

Bašćanska ploča jedan je od najvrjednijih spomenika rane hrvatske pismenosti. Ona predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, za povijest jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku (kralj Zvonimir).

Gdje se danas čuva Bašćanska ploča?

Uvidjelo se da crkvica svete Lucije nije povoljno mjesto za očuvanje Bašćanske ploče. Zbog toga je premještena 1934. godine u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (JAZU) u Zagrebu. Danas je to Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) gdje se i danas čuva, a u crkvici svete Lucije na Krku nalazi se njezina kopija. Iz Krka u Zagreb je stigla 31. 8. 1934. godine teretnim autom.

Bašćanska ploča u HAZU.

PRIJEVOD BAŠĆANSKE PLOČENA SUVREMENI HRVATSKI JEZIK:

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha.

Ja opat Držiha pisah o ledini koju

dade Zvonimir, kralj hrvatski,

u svoje dane svetoj Luciji

pred svjedocima: županom Desimirom iz Krbave, Martinom iz

Like, Pribenežom poslanikom iz Vinodola, Jakovom iz otoka.

Tko to porekne, neka ga Bog prokune i 12 apostola i 4

evanđelista i sveta Lucija. Amen.

Da tko ovdje živi, moli za njih Boga.

Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće

U dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom.

I u te dane bio je (samostan) sv. Mikule u Otočcu

sa svetom Lucijom u zajednici.

 I na kraju jedna zanimljivost: Jeste li znali da se tekst Bašćanske ploče nalazi na novčanici od 100 kuna?

U izradi naše školske Bašćanske ploče sudjelovali su učenici 6b i 6a razreda. Za pano o Bašćanskoj ploči istraživali su učenici 6b razreda te su pripremili i donijeli neke materijale. Osim učenika u izradi su sudjelovale pedagoginja i knjižničarka.

članak napisala Valentina Tekić, knjižničarka

5. Listopad u PŠ Kuti

Članak napisala Dragica Vukojević Dokuzović

Svjetski tjedan svemira (4.-10. listopada) posebno smo obilježili kroz izvannastavnu aktivnost Mali astronomi. Budući da smo mi još amateri u istraživanju nebeskih prostranstava, odlučili smo se, za početak, upoznati ono što nam je u svemiru najbliže-Sunčev sustav. Izradili smo mobil Sunčevog sustava koji svijetli u mraku. Trudili smo se bojama što vjernije prikazati nebeska tijela u njemu te njihov položaj i veličinu.

Sada smo već dovoljno veliki da možemo shvatiti koliko je važan kruh. Kruh je zalog nade i razlog beznađa. Cijela carstva su stvarana i propadala zbog njega. Neki su ga uvijek bili željni, a drugi se njime razbacivali. Dane kruha ove godine obilježili smo na malo drugačiji način. Kako su nas prethodnih godina mame naučile svim tajnama dobrog domaćeg tijesta, ove smo se godine odvažili nešto ispeći i sami. Iako su majke i ovaj put bile brižne i potrudile se poslati nam obilje slastica, odlučili smo zasukati svoje male pekarske rukave i prionuti poslu. Pekli smo waffle. I ispali su odlično. Kombinirali smo ih raznim namazima i uživali u plodovima svoga truda. Sve te kalorije trebalo je i potrošiti pa smo tako još pisali činkvinu o kruhu, pripovijedali o važnosti kruha u našem domu, prisjećali se pjesama koje smo učili o kruhu, slikali i utrkivali se u posebnoj igri Utrka pekara. Toliko smo bili snažni i brzi da su nam i pekarske kape padale s glave. Bio je to jedan zaista uspješan integrirani dan.

Dan kravate (18. listopada) povezali smo s nastavnom jedinicom iz Prirode i društva Simboli domovine jer je i ona na neki način simbol po kojem smo u svijetu prepoznati. I to narašireniji simbol. Pazeći da se ne ugušimo, pokušali smo vezivati neke od 85 različitih čvorova. I bili smo dosta uspješni u tome. Saznali smo mnogo toga o kravati, a ono najvažnije stavili smo i na plakat.

Dan jabuka (20. listopada) ove je godine bio pod krilaticom: “Jedna jabuka na dan, liječnik iz kuće van”. Dogovorili smo se da taj dan nećemo imati zajutrak niti nositi uobičajenu užinu za školu, već ćemo toj kraljici voća dati zasluženo mjesto u prehrani toga dana, ali i truditi se ne zaboraviti ju ni svih ostalih dana u godini. Za zajutrak smo pripremali energetski smoothie od banane, jabuke i mlijeka koji je brz za napraviti u jutro prije škole, a za naš mozak je pravo pogonsko gorivo. Nakon toga smo pisali životopis jedne jabuke i radili otiske polovicama jabuka, upoznali stare sorte jabuka u Hrvatskoj, istražili koje sve vitamine i hranjive tvari sadrži te saznali neke stare običaje vezane uz jabuku. Jeste li znali da su mladići djevojkama koje su im se sviđale na Badnjak poklanjali crvenu jabuku? Lijep običaj. Na kraju nam je na veliki odmor Ninina baka donijela toplu štrudlu od jabuka kojom smo zasladili završetak ovog uspješnog dana.

Svake godine u našem razredu imamo nekoliko gostiju. Često su to upravo roditelji nekog od učenika. Od prvog razreda učimo da su sva zanimanja jednako važna i zanimljiva pa se svake godine trudimo bolje upoznati neko novo. Ove godine to je fotograf. U goste nam je došla Karmelina mama, gospođa Katarina Rogovski koja nas je naučila puno toga o čudesnom svijetu fotografije. Saznali smo tako da fotografija, ustvari, znači svjetlopis i da je za nastanak prve fotografije bilo potrebno punih osam sati, a razvijena je pomoću petroleja. Naučili smo kako, iako sama nije na popisu umjetnosti, bez nje ne bi bilo 7. umjetnosti-filma. Shvatili smo da u današnjem svijetu digitalnih kamera i mobitela ustvari jako malo znamo o tome kako nastaje fotografija. Ponekad smo na televiziji vidjeli mračne sobe i fotografije koje se suše, ali to je bilo sve. Sada smo prvi puta vidjeli filmski negativ, saznali što su razvijač i fiksir i čemu služe, upoznali dijelove fotoaparata (okular, objektiv...) pa čak i povezali objektiv i njegove leće s onim sto smo učili o teleskopu na Malim astronomima. Vidjeli smo stare fotografije, čak i one toliko stare da su crno-bijele i usporedili ih s novima. Fotografije su nam bile i izvor znanja kako ne treba fotografirati (okrenuti prema Suncu), a naučili smo i nekoliko trikova i zakonitosti kako da nam fotografija bude što ljepša. Na kraju smo se, a što drugo nego, fotografirali.

Više slika pogledajte na POVEZNICI

6. Dani kruha

…Kada nekom ponudiš kruha

Pokušaj to slobodno dati

I ne gledaj kakvog je ruha
I može li i on što dati…

7.a

6. a

8.a

Učenici od 1. do 4. razreda matične škole su, na satu vjeronauka, crtali, pisali molitve, pjevali i glumili na temu "Zahvalni smo Bogu".

učenici MŠ Bebrina

7. Dan jabuka u PŠ Dubočac

9.10. učenice PŠ Dubočac obilježile su Dan jabuka.

Učenice su naučile sve o važnosti konzumacije jabuka, koliko je jabuka zdrava i zašto je često zovu kraljicom voća. Na kraju sata su oprale svoje jabuke i naučile kako možemo napraviti zdravi sok od jabuke. Puno smo naučili, još više se zabavili i zahvalili zemlji za njezine plodove.

članak napisala Marina Brkić

 

Više slika pogledajte na POVEZNICI.